Kao naslednik prvog reda, dobila sam poziv za ostavinsku raspravu nakon smrti moje babe. Naslednici prvog reda su moj stric (mlađi sin pokojne), ja, moja sestra i majka (ćerke i supruga starijeg sina pokojne, koji je takođe preminuo). Nismo se pojavile na zakazanom ročištu, jer je u pozivu pisalo da nismo u obavezi da se pojavimo. Međutim, nakon toga su nam stigli pozivi gde nam se nalaže da se pojavimo na sudu. Otišla sam do pisarnice suda da pogledam predmet i videla sledeće. Podnosilac za ostavinsku raspravu je moj stric. Baba je napisala testament u kojem navodi da svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostavlja svom mlađem sinu (mom stricu), jer je za života mog oca, njenog starijeg sina, njemu dala, pa je taksativno navela šta mu je sve dala (pola je neistina, ali nemam pisanih tragova kojima to mogu da dokažem), čime smatra da je nas kao njegovu decu zbrinula i da sve što iza nje ostaje ostavlja mlađem sinu. Takođe je sa mlađim sinom napravila i ugovor o doživotnom izdržavanju. Moja majka (supruga strijeg sina) nije ni pomenuta u testamentu. Kao razlog pozivanja sudija navodi: nedostatak procesniih pretpostavki. Molim Vas da mi kažete da li smo u obavezi da se pojavimo na sledećem ročištu i da li imamo pravo na nužni deo?

Poštovana,

Svakako niste u zakonskoj obavezi da se pozivu suda odazovete. Prisustvo pozvanih lica nije bitna procesna pretpostavka i postupak može da se vodi i okonča bez Vašeg prisustva. Pošto kažete je iza Vaše babe ostao testament i da postoji ugovor o doživotnom izdržavanju, a s obzirom da oba dokumenta idu u korist Vašeg strica sud Vas poziva kako biste se i vi izjasnili o tim činjenicama. (član 115. Zakona o nasleđivanju “Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 46/95 i 101/2003-USRS – Po pokretanju postupka za raspravljanje zaostavštine, ako je umrli ostavio testament, sud će obavestiti i na ročište pozvati sva lica koja bi mogla po zakonu polagati pravo na nasleđe.) Ukoliko je ugovor o doživotnom izdržavanju punovažan imovina koja bila predmet tog ugovora ne ulazi u zaostavštinu i njome se ne mogu namiriti nužni naslednici. (članovi 194. i 195. Zakona o nasleđivanju) Ukoliko je sva imovina Vaše babe bila obuhvaćena ovim ugovorom ne postoji imovina koja ulazi u njenu zaostavštinu i iako vi svakako imate pravo na nužni deo, ne postoji imovina iz koje biste ga Vi nasledili. Situacija je drugačija ukoliko postoji imovina koja nije obuhvaćena ovim ugovorom. Testamentari naslednik te imovine bi bio Vaš stric, ali Vi i Vaša sestra biste bili nužni naslednici (član 39. Zakona o nasleđivanju ) i imale biste pravo na jednu osminu zaostavštine svaka po pravu predstavljanja. (član 40. Zakona o nasleđivanju) Vaša majka se ne spominje jer ona nije krvni srodnik Vaše babe po ocu te tako ni ne može biti naslednik već to možete biti samo Vi i Vaša sestra. (član 10. Zakona o nasleđivanju – Ako ostaviočevo dete ne može ili neće da nasledi, njegov deo na jednake delove nasleđuju njegova deca tj. unuci ostaviočevi).

E-Klinika „Pro Bono“ i Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu

(Ovaj odgovor su izradili studenti IV godine Pravnog fakulteta u okviru predmeta E-Klinika koji se organizuje u saradnji sa portalom www.besplatnapravnaedukacija.rs organizacije „Pro Bono“)