Pretpostavke za nasleđivanje

Preuzmi: Zakon o nasleđivanju  

Pretpostavke za nasleđivanje su činjenice čije je postojanje neophodno za primenu nesledno pravnih normi.


Postoje četiri pretpostavke za nasleđivanje:


1.SMRT OSTAVIOCA

2. POSTOJANJE ZAOSTAVŠTINE

3. POSTOJANJE NASLEDNIKA

4. PRAVNI OSNOV POZIVANJA NA NASLEĐE



1.SMRT OSTAVIOCA


U našem pravu trenutkom smrti ostavioca otvara se njegova zaostavština i imovinska prava prelaze na naslednike.



2. POSTOJANJE ZAOSTAVŠTINE


Zaostavština ( nasleđe) predstavlja celokupna aktiva ostavioca

– pokretne i nepokretne stvari

– prava – stvarna prava(pravo svojine, službenosti, pravo zaloge, pravo građenja), državina

– obligaciona prava(prava iz ugovora, naknade štete…)

– autorsko pravo

– pravo industrijske svojine


Prava koja su vezana za ličnost ostavioca iako su imovinske prirode gase se njegovom smću( lične službenosti, pravo stanovanja, pravo na opozivanje poklona)


Obaveze ostavioca ne čine zaostavštinu, ali naslednik odgovara za dugove ostavioca do visine vrednosti nasleđene imovine.


Potrebno je naglasiti da iz sastava zaostavštine mogu biti izdvojena određene stvari i prava po različitim osnovama: izdvajanje za supružnika ostavioca po osnovu zajedničke imovine-bračne tekovine, izdvajanje u korist potomaka koji su privređivali sa ostaviocem dela imovine koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrednosti imovine po nekom drugom osnovu –izdvajanje nepokretnosti iz zaostavštine zbog postojanja ugovora o doživotnom izdržavanju.


Zaostavštinu ne čine predmeti domaćinstva manje vrednosti( pokućstvo,nameštaj, posteljina i slično) koje služe svakodnevnim potrebama ostaviočevih potomaka, njegovog bračnog druga i roditelja, ako su sa ostaviocem živeli u istom domaćinstvu, već ti predmeti postaju zajednička svojina tih lica.



3. POSTOJANJE NASLEDNIKA


Naslednici moraju postojati u trenutku smrti ostavioca. Naslednici mogu biti fizička i pravna lica. Ukoliko nije poznato da li ima naslednika, ili je njihovo prebivalište, odnosno boravište nepoznato , sud će postaviti privremenog staraoca zaostavštine koji je ovlašćen da u ime naslednika tuži i bude tužen, da naplaćuje potraživanja, isplaćuje dugove, i uopšte zastupa naslednika.


Ukoliko nije poznato da li ima naslednika, ili je njihovo prebivalište, odnosno boravište nepoznato sud će oglasom preko oblasne table suda, osnosno oglasom u Službenom glasniku Republike Srbije pozvati lica koja polažu pravo na nasleđe da se u roku od jedne godine prijave sudu. Ukoliko se u navedenom roku ne prijavi nijedan naslednik , sud će doneti rešenje kojim se zaostavština predaje na uživanje Republici Srbiji( RS stiče pravo svojine na predatim stvarima u roku od tri godine(za pokretne stvari), i deset godina ( za nepokretne stvari) od otvaranja nasleđa.



4. PRAVNI OSNOV POZIVANJA NA NASLEĐE


Dva osnova nasleđivanja


1. Testament – jednostrana izjava volje fizičkog lica kojom ono raspodeljuje svoju imovinu posle svoje smrti .


2. Zakon- do zakonskog nasleđivanja dolazi kad nema testamenta ili je on ništav, ako testamentom nije obuhvaćena celokupna imovina, ili ako testamentarni naslednik ne može ili neće da se primi nasleđa.


U našem pravu nije dopušten ugovor o nasleđivanju.


Za nasleđivanje je potrebno ispuniti sva četiri uslova jer bez ostaviočeve smrti nema ko da se nasledi, bez postojanja zaostavštine nema šta da se nasledi, bez postojanja naslednika nema ko da nasledi, a bez pravnog osnova nema na osnovu čega da se nasledi.

User Avatar

Autor teksta: Office

Humanitarna nevladina organizacija PRO BONO za pružanje primarne besplatne pravne edukacije svim građanima Srbije kojima je potrebna i koji su materijalno ugroženi. Pogledajte sve tekstove od Office