Poštovani, moje pitanje je malo komplikovano ali pokušaću nekako da objasnim. Nas 3 sestre nasledile smo porodičnu kuću naših pok. roditelja. Ispostavilo se da naš otac nije se podelio sa njegovom braćom (postoji zadruga) pa me zanima kako da pokrenemo taj postupak. Inače rodjena sam u Luksemburgu gde i sada živim, tako da mi naš Zakon i nije baš poznat. Drugi problem ispostavilo se da je naš pok. otac imao vanbračnu ćerku koja se pojavila pre 2 godine i koja želi da deli imovinu. Ja sam zatečena i ne znam kako da verujem? Sta je čekala toliko godina! Da li i ona ima ista prava kao i mi s’obzirom da našeg oca i našu pok. majku nikada nije ni došla da vidi, niti je delila troškove oko izdržavanja roditelja. Kome mogu da se obratim? Molim Vas za pomoć.

Poštovana,

iz Vaših navoda nije jasno da li je ostavinski postupak iza Vašeg pokojnog oca sproveden i da li je okončan pravosnažnim rešenjem. Takođe nije jasno na koji način želite da deoba porodične kuće bude izvršena. Prvenstveno je potrebno da postoji pravosnažno ostavinsko rešenje kojim se Vaše dve sestre i Vi proglašavate za naslednike iza pokojnog oca, svaka sa određenim udelom u zaostavštini, odnosno predmetnoj kući. Ukoliko takvo rešenje postoji, Vaše sestre i Vi možete podneti predlog za pokretanje postupka deobe zajedničke stvari. Taj postupak je uređen Zakonom o vanparničnom postupku.

Član 149 Zakona o vanparničnom postupku propisuje:

(1) Postupak deobe zajedničke stvari ili imovine može pokrenuti svaki zajedničar, a predlog mora obuhvatiti sve zajedničare.

(2) Predlog mora da sadrži podatke o predmetu deobe i udelima zajedničara, o zajedničarima, kao i o drugim licima koja na predmetu deobe imaju neko stvarno pravo. Za nepokretnosti moraju se navesti zemljišnoknjižni podaci i priložiti odgovarajući pismeni dokazi o pravu svojine, pravu službenosti i drugim stvarnim pravima.

(3) Predlog se podnosi sudu na čijem se području stvar ili imovina nalazi, a ako se zajedničke stvari ili imovina nalaze na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

Što se tiče vanbračne ćerke Vašeg oca, ona ima pravo na nasleđivanje zaostavštine kao naslednik prvog naslednog reda, zajedno sa Vašim sestrama i Vama, pri čemu njeno učešće u izdržavanju pokojnog oca nije od značaja. Ona može dokazati da je ćerka ostavioca prilaganjem izvoda iz matične knjige rođenih. Način ostvarivanja njenog prava na nasleđivanje opet zavisi od toga da li je ostavinski postupak sproveden ili ne. Ako ostavinski postupak iza Vašeg pokojnog oca tek treba da bude sproveden, ona ima pravo na učešće u tom postupku kao naslednik prvog naslednog reda, što znači da se zaostavština deli na jednake delove između Vaših sestara, Vas i vanbračne ćerke ostavioca. Ako je ostavinski postupak već sproveden i postoji pravosnažno ostavinsko rešenje, ona svoje pravo može ostvariti u parničnom postupku, gde će tužbom pokrenuti postupak sa ciljem izuzimanja njenog dela iz zaostavštine, gde ćete se Vaše sestre i Vi, pojaviti kao tužena strana.

Ako po pravnosnažnosti rešenja o nasleđivanju ili rešenja o legatu neko lice koje nije učestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavštine polaže pravo na zaostavštinu kao naslednik, ostavinski sud neće ponovo raspravljati zaostavštinu, već će to lice uputiti da svoje pravo može da ostvari u parničnom postupku (Član 130 stav 1 Zakona o vanparničnom postupku).

Pravo naslednika da zahteva zaostavštinu ne zastareva (Član 221 Zakona o nasleđivanju), tako da ona može pokrenuti postupak bez vremenskog ograničenja.

Mladi Pro Bono