PRO BONO
PRO BONO
Internet portal za besplatnu pravnu edukaciju

Top menu left

  • Imenik sudskih tumača
  • Imenik sudskih veštaka

Top menu right

  • O nama
  • Donacije
  • Kontakt

ili izvršite pretragu po kategorijama
  • Pitanja i odgovori
    • Krivično Pravo
      • Krivična dela
      • Krivični postupak
      • Rehabilitacija
      • Zastarelost
    • Stvarno Pravo
      • Hipoteka i zaloga na pokretnim stvarima
      • Kupoprodaja nepokretnosti
      • Službenosti
      • Stambeni odnosi
      • Uknjižba
      • Zakup
    • Radno Pravo
      • Osiguranje za slučaj nezaposlenosti
      • Ostavrivanje prava iz radnog odnosa u parničnom postupku
      • Penzijsko i invalidsko osiguranje
      • Prava iz radnog odnosa
      • Prestanak radnog odnosa
      • Zdravstveno osiguranje
    • Nasledno Pravo
      • Nasledni redovi
      • Nužni deo
      • Ostavinski postupak
      • Testamentarno nasleđivanje
      • Ugovor o doživotnom izdržavanju
    • Obligaciono Pravo
      • Naknada štete
      • Obezbeđenje ugovora
      • Ugovori
      • Zastarelost potraživanja
    • Porodično Pravo
      • Alimentacija
      • Bračna imovina
      • Nasilje u porodici
      • Razvod braka
      • Sklapanje braka
      • Starateljstvo i hraniteljstvo
      • Utvrđivanje i osporavanje očinstva
      • Vanbračna zajednica
    • Izvršni postupak
    • Parnični postupak
    • Upravni postupak
  • Tekstovi
  • Dijaspora
  • Kosovo i Metohija
  • Online kursevi

Vanbračna zajednica

Poštovani molim Vas za pravni savet. Razvedena sam i iz prvog braka imam X dece koja žive sa mnom. Pre X godina sam počela vanbračnu vezu sa čovekom koji je takodje razveden i ima X dece iz prethodne veze. X godina smo stanovali u njegovoj kući i na toj adresi sam bila prijavljena ja i moja deca a on i njegova deca nisu vec su bili prijavljeni sa boravkom na adresi njegovih roditelja. Pre X ta kuća je zaplenjena na ime hipoteke. Tada sam ja podigla dugoročni stambeni kredit i kupila stan u kome sada zivimo. Novac za učesće mi je obezbedio on, ali sam uplatu izvršila ja i priznanice glase na moje ime kao i kupoprodajni i ugovor o kreditu. Rata kredita se odbija od moje plate. Na adresi na kojoj sada živimo u stanu sam prijavljena samo ja i moja deca, on nije, i njegova deca, koja su se u medjuvremenu odselila u inostranstvo, nisu. Svi priključci glase na moje ime i račune placam ja. Moram da naglasim da su njegova deca obezbedjena imovinom koju su stekli većinom ranije, ali je vrednost uvećavana i ulagano je dosta i tokom našeg zajednickog zivota. Molim Vas odgovorite mi kada je taj stan kupljen na kredit u pitanju kakve su moje obaveze prema njemu i njegovoj deci u slucaju njegove smrti ili naseg rastanka. Da li je potrebno preduzimanje nekih pravnih radnji da bi stan nakon otplate dugoročnog stambenog kredita ostao meni i mojoj deci? U ocekivanju Vašeg odgovora unapred zahvalna

Poštovana , Kada  je  vanbračna  zajednica  u  pitanju  prema  Zakonu  o  nasledjivanju  Republike  Srbije (“ Službeni  glasnik  Republike  Srbije” , br. 46/95 i 101/2003 – odluka USRS )  vanbračni  partner  ne spada  u  krug  zakonskih  naslednika , što  znači  da  se  vanbračni  partneri  ne  nasledjuju  na  osnovu  zakona  već  jedino  na  osnovu  testamenta . Sa  druge  strane , Porodičnim  zakonom  Republike  Srbije ( “Službeni  glasnik  Republike  Srbije “ , br.18/2005 i 72/2011 ) odredjena  su  imovinska  prava  vanbačnih  partnera  i  izričito  je  predvidjeno  pravo  na  zajedničku  imovinu . U  Pročitaj više

Poštovanje, molim vas da mi odgovorite precizno. Živela sam sa vanbračnim partnerom XX godina i u zajednici smo stekli vikendicu koja se vodi na njegovo ime i napravili kuću od XXX kvadrata na njegovom nasleđu to jest na njegovom placu. On ima sina i unuke od sina i čim je umro istog dana su me isterali iz kuće. Koja su moja prava? Ja sam bila zaposlena i svim majstorima za vreme gradnje sam kuvala ručkove, nekada se čekala moja plata da se isplate majstori. Nisam bila prijavljena na toj adresi a imam dosta svedoka koji bi svedočili u moju korist. Unapred hvala.

Poštovana, S obzirom na činjenice iznete u Vašem pitanju potrebno je konsultovati odredbe Porodičnog zakona („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 18/2005 i 72/2011) o zajedničkoj i posebnoj imovini vanbračnih partnera. Prema članu 191. Zakona, imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u toku trajanja zajednice života u vanbračnoj zajednici predstavlja njihovu zajedničku imovinu. Pod zajedničkom imovinom zakon još smatra i imovinu stečenu igrama na sreću, stvari kupljene od zajedničke imovine, prihode od zajedničke imovine, imovinu stečenu korišenjem prava intelektualne svojine (autorska i pronalazačka prava). Zajedničku imovinu razlikujemo od posebne Pročitaj više

Baš lepo da radite Pro Bono, svaka čast! Ono što me zanima je sledeće. Želeo bih da promenim prezime, ali situacija je sledeća. Živim u vanbračnoj zajednici sa suprugom koja ima, naravno, drugačije prezime, a naša dva deteta imaju moje prezime. Kakve bi komplikacije nastale ukoliko ja imam jedno prezime, supruga drugo, a deca moje staro prezime (pošto se vode na mene i nose moje prezime)? I da li je moguće promeniti i deci prezime? Unapred hvala.

Poštovani, Što se tiče Vašeg pitanja, odgovor bi bio sledeći. Po našim važećim propisima, deca rođena van braka imaju jednaka prava kao i deca rođena u braku (Porodični zakon, „Službeni glasnik Republike Srbije“, broj 18/2008 i 72/2011). To dalje znači da deca nose prezime jednog ili oba roditelja, i pritom roditelji ne mogu zajedničkoj deci odrediti različita prezimena. Vi ste, svakako, slobodni da svoje lično ime (ime i/ili prezime) promenite. Međutim, kada se radi o promeni prezimena dece, članom 349 (stav 1, pošto se ostali stavovi odnose na usvojenje) Porodičnog zakona regulisane su situacije  kada je dozvoljeno detetu promeniti prezime. To su situacije Pročitaj više

Baš lepo da radite Pro Bono, svaka čast! Ono što me zanima je sledeće. Želeo bih da promenim prezime, ali situacija je sledeća. Živim u vanbračnoj zajednici sa suprugom koja ima, naravno, drugačije prezime, a naša dva deteta imaju moje prezime. Kakve bi komplikacije nastale ukoliko ja imam jedno prezime, supruga drugo, a deca moje staro prezime (pošto se vode na mene i nose moje prezime)? I da li je moguće promeniti i deci prezime? Unapred hvala.

Poštovani, Što se tiče Vašeg pitanja, odgovor bi bio sledeći. Po našim važećim propisima, deca rođena van braka imaju jednaka prava kao i deca rođena u braku (Porodični zakon, „Službeni glasnik Republike Srbije“, broj 18/2008 i 72/2011). To dalje znači da deca nose prezime jednog ili oba roditelja, i pritom roditelji ne mogu zajedničkoj deci odrediti različita prezimena. Vi ste, svakako, slobodni da svoje lično ime (ime i/ili prezime) promenite. Međutim, kada se radi o promeni prezimena dece, članom 349 (stav 1, pošto se ostali stavovi odnose na usvojenje) Porodičnog zakona regulisane su situacije  kada je dozvoljeno detetu promeniti prezime. To su situacije Pročitaj više

Živela sam u vanbračnoj zajednici od 20XX.- 20XX. god. i sve vreme sam radila ali radio je i on. Sa tim čovekom sam i imala dete koje je rodjeno 20XX. god. i sa pet meseci života umrlo 20XX god. Što znaci da imam sve papire i dokaze da sam živela sa njim jer je on dete priznao. Kako smo planirali porodicu i proširenje stambenog prostora, on je 20XX. god. kupio stan u vrednosti od 42 000e, naravno na svoje ime, rekavsi da je to samo njegova uštedjevina i kako ja nisam ništa doprinela tome. Zaboravio je da sam ja nekoliko godina imala veća primanja nego on i itekako se starala o kući dok je on plaćao račune i štedeo za stan. Sada smo se rastali. Htela bih da pitam: Da li ja imam neka prava na stan ili neki deo isplate?

Poštovana,   Pre svega bih želela da izrazim žaljenje zbog Vašeg gubitka.   S obzirom na činjenice koje ste naveli u pitanju, odgovor je sledeći.   Da bi jedna zajednica bila smatrana vanbračnom, potrebno je da budu zadovoljene određene pretpostavke. One nisu izričito definisane u Zakonu, ali su vremenom usvojene kroz sudsku praksu, poput: -          Dvoje treba da žive u istom prostoru minimum 3 godine -          Emocionalna povezanost -          Zajedničko dete (poželjan, ne i nužan uslov) Ukoliko su navedene pretpostavke zadovoljene, a prema činjenicama koje ste naveli, biću slobodna da pretpostavim da u Vašem slučaju Pročitaj više

Poštovani, posle očeve smrti pre X godina sestra i ja smo ostavili naš deo majci da uživa u njemu dok je živa. Sada u tom stanu živi sa čovekom u vanbračnoj zajednici. Da li on ima pravo na deo posle njene smrti?

Poštovani, Prema našem Zakonu o nasleđivanju prvi nasledni red čine bračni dug i potomci ostavioca i svi oni nasleđuju na jednake delove. Dakle, vanbračni partneri se ne nasleđuju na osnovu zakona, već jedino na osnovu testamenta. S poštovanjem, MLADI PRO BONO Pročitaj više

Poštovani, posle očeve smrti pre X godina sestra i ja smo ostavili naš deo majci da uživa u njemu dok je živa. Sada u tom stanu živi sa čovekom u vanbračnoj zajednici. Da li on ima pravo na deo posle njene smrti?

Poštovani, Prema našem Zakonu o nasleđivanju prvi nasledni red čine bračni dug i potomci ostavioca i svi oni nasleđuju na jednake delove. Dakle, vanbračni partneri se ne nasleđuju na osnovu zakona, već jedino na osnovu testamenta. S poštovanjem, MLADI PRO BONO Pročitaj više

Poštovani, koja su moja prava na imovinu stečenu u vanbračnoj zajednici koja je trajala 6 meseci, gde je supruga imala dvoje dece iz prvog braka. Samo sam ja radio i unosio u zajednicu novac. Takođe zajednica je zasnovana u laži, obmani i prevari, gde sam iskorisćen i odbačen. Imam li prava na imovinu stečenu za to vreme? Unapred hvala.

Poštovani, Imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u toku trajanja zajednice života u vanbračnoj zajednici predstavlja njihovu zajedničku imovinu. Vi imate pravo da deobom ove imovine ostvarite svoja prava. Imovina koju ste stekli pre stupanja u vanbračnu zajednicu predstavlja Vašu posebnu imovinu. Prema porodičnom zakonu Srbije, ako supružnici ne mogu da se sporazumeju o deobi zajedničke imovine, deobu zajedničke imovine vrši sud (sudska deoba). Pretpostavlja se da su udeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki. Veći udeo jednog supružnika u sticanju zajedničke imovine zavisi od njegovih ostvarenih prihoda, vođenja poslova u domaćinstvu, staranja o deci, Pročitaj više

Moj slučaj je malo komplikovaniji, pa sam se zato odlučila da zatražim i Vaše mišljenje. Moj pokojni suprug i ja smo sklopili crkveni brak, s namerom da kasnije sklopimo i opštinski brak. Ubrzo potom on je poginuo. Da bih mogla da ostvarim bilo kakva prava, potreban mi je venčani list iz opštine, pa Vas molim da me uputite na način kako da to pravo ostvarim . Unapred zahvalna.

Poštovana, Crkveni brak prema važećim zakonskim propisima ne predstavlja punovažan brak. Budući da vi niste sklopili punovažan brak pred nadležnim organom uprave („opštinski brak“), Vi ne možete ni dobiti izvod iz matične knjige venčanih iz opštine, te niste u mogućnosti da po tom osnovu ostvarujete bilo kakva prava. Ostavljena Vam je mogućnost da svoja prava ostvarite po osnovu postojanja vanbračne zajednice, ali Vam skrećemo pažnju da prema našim zakonskim propisima niste u mogućnosti da po tom osnovu nasledite svog pokojnog supruga, jer vanbračni partneri nemaju pravo nasleđivanja. Mladi Pro Bono Pročitaj više

Poštovani, imam 61 godinu i od pre godinu dana počela sam da živim u vanbračnoj zajednici. U braku sa pokojnim mužem sa kojim sam bila 22 godine napravili smo kuću. Kada sam počela da živim u vanbračnoj zajednici, iselila sam se iz kuće i nas dvoje sada živimo kao podstanari. Radi zdravstvenog kartona i lične karte moj vanbračni suprug se prijavio na moju kuću. Da li on ima pravo na moju imovinu u slučaju moje smrti ili raskida vanbračne zajednice? Unapred hvala.

Poštovana, Partneri iz vanbračne zajednice nemaju pravo nasleđivanja prema našem pravu, pa Vaš vanbračni partner neće moći da nasledi Vašu imovinu u slučaju Vaše smrti. Imovina koju ste stekli pre stupanja u vanbračnu zajednicu (npr. kuća koju ste naveli) predstavlja Vašu posebnu imovinu, a imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u toku trajanja zajednice života u vanbračnoj zajednici predstavlja njihovu zajedničku imovinu. U slučaju raskida vanbračne zajednice, Vaš vanbračni partner moći će da ostvari svoja prava deobom  isključivo nad imovinom stečenom u toku trajanja vanbračne zajednice. Mladi Pro Bono Pročitaj više

« Prethodno 1 2 3 4 Sledeće »

Postavite pitanje ?

Ukoliko vam je potreban besplatni pravni savet, popunite i pošaljite online obrazac. Naši stručnjaci će vam odgovoriti u najskorijem roku.

Odgovore na pitanja naših posetilaca možete pogledati OVDE

Pitanja i odgovori
Paragraf
Ministarstvo omladine i sporta - Internet portal za besplatnu pravnu edukaciju

Katalog Pravne biblioteke

Katalog Pravne biblioteke

Nikola Pantelić Pravna biblioteka

Nikola Pantelić Pravna biblioteka
Copyright © 2025, PRO BONO. All rights reserved. Design by Srkileee

PRO BONO

  • Adresar Osnovnih javnih tužilaštava
  • Centar za mirno rešavanje sporova
  • Dijaspora
  • Imenik sudskih tumača
  • Imenik sudskih veštaka
  • Instructor
  • Instructors
  • Javna isprava
  • Kosovo i Metohija
  • Kursevi
  • LP Become A Teacher
  • LP Cart
  • NOVA USLUGA
  • Plaćanje
  • Porodični zakon
  • Pravilnik o nacinu vodjenja evidencije o organizatorima volontiranja
  • Pravilnik o sadržini i izgledu potvrde o volontiranju
  • Pretraga sajta
  • Primer krivične prijave
  • Primer ugovora o poklonu
  • Profil
  • Spisak pošta – Restitucija
  • Term Conditions
  • Ustav Republike Srbije
  • Zakon o nasleđivanju
  • Zakon o održavanju stambenih zgrada
  • Zakon o privrednim društvima
  • Zakon o radu
  • Zakon o Ustavnom sudu
  • Zakon o volontiranju
  • Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju
  • Zakoni
  • Zbirka isprava
  • O nama
  • Tekstovi
    • Nasledno pravo
      • I poreske obaveze se nasleđuju
      • Nasledni redovi
      • Pokretanje ostavinskog postupka
      • Povećanje i smanjenje naslednog dela supružnika u drugom naslednom redu
      • Pravo na nužni deo
      • Pretpostavke za nasleđivanje
      • Testament
      • Testamenti u Srbiji – kako sačiniti punovažan testament
      • Ugovor o doživotnom izdržavanju
      • Ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života
      • Ukratko – Ugovor o doživotnom izdržavanju
    • Porodično Pravo
      • Dečiji dodatak
      • Imovinski odnosi supružnika
      • Jednokratna novčana pomoć
      • Pojam braka
      • Proglašenje nestalog lica za umrlo
      • Promena ličnog Imena
      • Razvod braka
      • Zaštita od porodičnog nasilja
    • Obligaciono Pravo
      • Alkohol „briše“ osiguranje
      • Mane volje
      • Naknada štete koju prouzrokuju životinje
      • Naknada štete u obliku rente – Milica Popović, dipl. pravnik
      • Naknada štete u saobraćaju – Aleksandar Đurić, advokat
      • Naknada štete usled ujeda pasa lutalica
      • Naknada štete zbog povrede časti
      • Obavezna ugovorna osiguranja
      • Osiguranje vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima
      • RTV Pretplata
      • Ugovor o građenju
      • Vlasnik autobusa odgovara za štetu
    • Stvarno Pravo
      • Hipoteka
      • Kupovina nepokretnosti
      • Legalizacija
      • Pravo preče kupovine
      • Susvojina
        • Primer ugovora o deobi
      • Uknjižba prava svojine na nepokretnosti
      • Zajednička svojina
      • Založno pravo na pokretnim stvarima upisanim u registar
      • Plodouživanje
      • Skupština stanara stambene zgrade
      • Porez na prenos apsolutnih prava
    • Trgovinsko Pravo
    • Radno Pravo
      • Disciplinski postupak
      • Evidencija i obustava zarade
      • Inspekcija rada
      • Izvršenje radi vraćanja zaposlenog na rad
      • Mobing
      • Naknada štete u radnom pravu
      • Noćni rad i dnevni odmor
      • Otkaz ugovora o radu
      • Plaćeno odsustvo
      • Prava zaposlenih kod promene poslodavca
      • Rokovi za otkaz ugovora o radu
      • Sindikatu 90 dana za tužbu
      • Stečaj i zaostale plate
      • Ugovor o privremenim i povremenim poslovima
      • Ugovor o radu kod kuće
      • Uslovi za zasnivanje radnog odnosa
      • Višak zaposlenih
      • Zaštita ličnih podataka zaposlenih
      • Komentar zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu
    • Izvršni postupak
      • Izvršenje na zaradi
      • Pokretanje izvršnog postupka – Predlog za izvršenje
      • Rešenje o izvršenju
      • Žalba (prigovor) na Rešenje o izvršenju
      • Izvršenje na sredstvima na računu izvršnog dužnika
      • Izvršenje na nepokretnostima
      • Izvršenje na pokretnim stvarima
      • Izvršenje na zaradi izvršnog dužnika
      • Izvršenje radi predaje pokretne stvari
      • Odlaganje i obustava izvršenja
    • Krivično Pravo
      • Izuzeće sudije (40-45 ZKP)
      • Krivična odgovornost pravnih lica
      • Krivična prijava
      • Nasilje u porodici (194 KZ)
      • Neovlašćeno držanje opojnih droga (Član 246a Krivičnog zakonika)
      • Nužna odbrana (19 KZ)
      • Odlaganje krivičnog gonjenja
      • Oduzimanje vozačke dozvole (53 KZ)
      • Oportunitet (236 ZKP)
      • Oštećeni kao supsidijarni tužilac
      • Postupci za izricanje kazni bez glavnog pretresa
      • Pretresanje stana i lica (77-81 ZKP)
      • Primer Krivične prijave
      • Privremeno oduzimanje predmeta
      • Restorativna Pravda
      • Sitna krađa, utaja i prevara (210 KZ)
      • Svedok saradnik (504o-504ć ZKP)
      • Ublažavanje kazne i granice ublažavanja kazne (56 i 57 KZ)
      • Zastarelost
      • Zastarelost
    • Priručnik dijaspora
    • Upravni postupak
      • Agencija za restituciju
      • I prekršaji zastarevaju
      • Izuzeci od vraćanja u naturalnom obliku
      • Načela Restitucije
      • Odluke Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje donete po osnovu ponavljanje postupka po službenoj dužnosti, a koje se tiču ostvarivanja prava na penziju lica koja su se samostalno bavila umetnošću
      • Ombudsman (Zaštitnik građana)
      • Podnošenje zahteva za restituciju
      • Restitucija – Zabrana otuđenja i opterećenja podržavljene imovine
      • Restitucija građevinskog zemljišta
      • Sporazumi u postupku restitucije
      • Uslovi i postupak sticanja državljanstva Republike Srbije
      • Vraćanje stambenih i poslovnih objekata
  • Mapa sajta
  • Prilozi saradnika
    • Evropski sud za ljudska prava u Strazburu
    • Izuzeće sudije i na zahtev stranke
    • Komentar novog Zakona o privrednim društvima
    • Komentar zakona o parničnom postupku
    • Komentar Zakona o stečaju
    • Odgovornost učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju
    • Oslobođenje od plaćanja sudskih troškova parničnog postupka
    • Osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću
    • Osnivanje, odgovornost i prestanak preduzetnika
    • Osnovni pravni aspekti zaštite životne sredine u Republici Srbiji
    • Ostavi moj JMBG na miru!
    • Otkrivanje falsifikovanih potpisa
    • Počela primena Zakona o volontiranju
      • NAČELA VOLONTIRANJA
    • Postupak rehabilitacije u Srbiji
    • Pravna pomoć za osobe sa invaliditetom
    • Pravna zaštita autorskih dela
    • Pravni pojam plagijata
    • Pravni tretman neželjene elektronske pošte (SPAM e-mail-ova)
    • Pravo azilanata – Nevena Marković dpl. pravnik
    • Pravo intelektualne svojine u IT preduzetništvu
    • Preduzeća pred Evropskim sudom
    • Presuda zbog izostanka
    • Proglašenje nestalog lica za umrlo
    • Prokura
    • Proširenje domašaja Ustavne žalbe kao pravnog leka
    • Rodna ravnopravnost
    • Ustavna žalba
    • Volontiranje u smislu zakona o volontiranju
    • Zaštita od zloupotrebe RS domena
    • Zaštita prava na privatni život i lični zapis – Advokat Nenad Cvjetićanin
    • Privredna društva
  • Komentari i utisci
  • Opšti uslovi korišćenja
  • Donacije
  • Kontakt
  • Pitanja i odgovori