Poštovani, razvedena sam već X godina i majka sam dva decaka od XX i XX godina. Presudom je starateljstvo nad decom dodeljeno meni. Razvod je usledio posle nasilja u porodici. Prvo rešenje o alimentaciji je glasilo da za dvoje dece moj bivši supružnik placa 50% mesecnih primanja. On je bio prijavljen na minimalac mada je zarađivao mnogo više pa je taj iznos bio oko XXXX dinara. Da ne bi plaćao alimentaciju odjavio se i prijavio na biro za nezaposlene, iako je nastavio da obavlja delatnost kojom se bavi “na crno”. Tada mu je sudskom presudom dodeljeno da za oba deteta placa po XXXXX dinara sto ukupno iznosi XXXXX dinara. Deca su tada bila u vrtiću, a sada su oni X i X razred i njihove potrebe su sve veće i veće. Pritom njihov otac i dalje radi “na crno” mada to nigde ne prijavljuje. Imamo jasno definisan model viđanja oca sa decom mada se u mnogim situacijama toga on ne pridrzava. Moram da napomenem da je on kasnije opet “izvrsio nasilje” nad vanbracnom partnerkom i to pred decom i da je kasnije opet pravio probleme sa novom venčanom suprugom od koje se i razveo veoma brzo. Pritom kada su deca kod njega vikendom ne ispunjava njihove društvene potrebe, kao sto su rođendani kod drugara ili odlasci na treninge, pravdajući se da živi XX km od mesta na koje treba da ih vodi. Mene zanima da li i kako mogu zatražiti povećanje alimentacije i kako mogu da promenim model viđanja oca sa decom. Hvala.

Poštovana,

Članom 164. Porodičnog zakona („Službeni glasnik RS“, br. 18/05 i 72/11) propisano je da se visina izdržavanja može smanjiti ili povećati ako se promene okolnosti na osnovu kojih je doneta prethodna odluka, a članom 162. stavovima 2. i 3. propisano je da, ako je poverilac izdržavanja dete, visina izdržavanja treba da omogući najmanje takav nivo životnog standarda za dete kakav uživa roditelj dužnik izdržavanja, kao i da, ako se visina izdržavanja određuje u procentu od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja (zarada, naknada zarade, penzija, autorski honorar itd.), visina izdržavanja, po pravilu, ne može biti manja od 15% niti veća od 50% redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja umanjenih za poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Dakle, ukoliko smatrate da postoje osnovi za ocu Vašeg deteta bude dosuđen viši iznos izdržavanja u odnosu na onaj koji je sada određen, možete podneti tužbu sudu. Imajte u vidu da će sud visinu izdržavanja moći da odredi samo na osnovu činjenica koje bude utvrdio u postupku.
U pogledu dela pitanja koje se odnosi na održavanje ličnih odnosa između deteta i roditelja sa kojim dete ne živi, ukazujemo Vam da je članom 78. stavom 3. Porodičnog zakona propisano da roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da izdržava dete, da sa detetom održava lične odnose i da o pitanjima koja bitno utiču na život deteta odlučuje zajednički i sporazumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo. Isto tako, članom 61. ovog zakona propisano je da dete ima pravo da održava lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi, i da to može biti ograničeno samo sudskom odlukom kada je to u najboljem interesu deteta, a sud može doneti odluku o ograničavanju prava deteta da održava lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi ako postoje razlozi da se taj roditelj potpuno ili delimično liši roditeljskog prava ili u slučaju nasilja u porodici. Najzad, propisano je i da dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može odlučiti o održavanju ličnih odnosa sa roditeljem sa kojim ne živi.
Roditelj koji nesavesno vrši prava ili dužnosti iz sadržine roditeljskog prava može biti delimično lišen roditeljskog prava, na osnovu člana 82. Porodičnog zakona. Sudska odluka o delimičnom lišenju roditeljskog prava može lišiti roditelja jednog ili više prava i dužnosti iz sadržine roditeljskog prava, osim dužnosti da izdržava dete. Tako, roditelj koji vrši roditeljsko pravo može biti lišen prava i dužnosti na čuvanje, podizanje, vaspitavanje, obrazovanje i zastupanje deteta, te na upravljanje i raspolaganje imovinom deteta, a roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo može biti lišen prava na održavanje ličnih odnosa sa detetom i prava da odlučuje o pitanjima koja bitno utiču na život deteta. Sudskom odlukom o delimičnom lišenju roditeljskog prava može biti određena jedna ili više mera zaštite deteta od nasilja u porodici. Postupak u sporu za lišenje roditeljskog prava pokreće se tužbom (član 262. Porodičnog zakona).

S poštovanjem,
Vaš Mladi Pro Bono