Komšija sa kojim se graničim, kada sam jednom prilikom hteo da zamenim dotrajalu ogradu, je obustavio moje radove i rekao da sam ušao u njegov posed 20 cm, što nije tačno. To me je jako povredilo ali sam kulturno odreagovao i obustavio sam radove. Hteo bih od vas savet šta i kako da napišem sudu, za utvrdjivanje medja, da iskreno dokažem da komšija nije u pravu, s tim ako to i dokažem za ometanje rada ograde na mom posedu, kako i na koji način da bi komšija platio troškove suda kao i troškove katastra. Unapred hvala

Poštovani,

postupak radi uređenja međa predviđen je Zakonom o vanparničnom postupku. U ovom vanparničnom postupku sud utvrđuje granicu između susednih nepokretnosti kad su međni znaci uništeni, oštećeni ili pomereni, a susedi ne mogu sporazumno da utvrde granicu (član 155 Zakona). Predlog se podnosi sudu koji je nadležan za teritoriju na kojoj se nepokrenosti nalaze. Predlog mora da sadrži podatke o sopstvenicima, odnosno korisnicima susednih parcela i o zemljišnim parcelama između kojih se međa uređuje, sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, kao i razloge zbog kojih se postupak pokreće. Po prijemu predloga, sud može zakazati ročište u sudu na koje će pozvati učesnike radi pokušaja sporazumnog uređenja međa. Ako se učesnici ne sporazumeju, sud će zakazati ročište na licu mesta na koje će, pored učesnika, pozvati veštaka geometra, a po potrebi i svedoke na koje su se učesnici u predlogu ili na ročištu pred sudom pozvali. Uz poziv za ročište učesnicima se nalaže da podnesu sve isprave i skice i druge dokaze od značaja za uređenje međe, a po mogućstvu da povedu i svedoke (član 157 Zakona).

Ako među učesnicima postoji spor o međaškoj površini čija vrednost ne prelazi 800.000 dinara, sud će rešiti u postupku uređenja međe na osnovu jačeg prava, a ako to nije moguće, na osnovu poslednjeg mirnog poseda. Ukoliko se spor ne može rešiti ni na ovaj način, sud će međašku površinu podeliti po pravičnosti. Sud će postupiti na ovaj način bez obzira na vrednost međaške površine, kad se učesnici tako sporazumeju. Ako među učesnicima postoji spor o međaškoj površini čija vrednost prelazi 800.000 dinara, a ne postignu sporazum, sud će uputiti predlagača na parnicu i obustaviće vanparnični postupak.

Što se tiče troškova, u vanparničnim stvarima koje se odnose na imovinska prava učesnika, učesnici snose troškove na jednake delove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udela u imovinskom pravu o kome se odlučuje sud će prema srazmeri tog udela odrediti koliki će deo troškova snositi svaki od učesnika. U tom slučaju, sud može odrediti da sve troškove postupka snosi učesnik u čijem interesu se postupak vodi, odnosno učesnik koji je isključivo svojim ponašanjem dao povod za pokretanje postupka (stav 2 i 3 član 28 Zakona o vanparničnom postupku).

Mladi Pro Bono