Poštovana Gospodo, Želeo bih samo, ako je moguće, da mi date jednu informaciju. S obzirom da sam ovih dana čitao neke novinske članke o pozajmljivanju novca pod kamatu čuo sam dosta različitih tumačenja zakona. Interesuje me jednostavno, da li je krivično delo ako fizičko lice pozajmi prijatelju veću sumu novca, i za to traži na godišnjem nivou kamatu od 10 ili 15%. Smatram da je to neprimereno i krivično delo, ali jedan prijatelj je pitao pravnika poznanika i on mu je protumačio da ako je to jednom, to jest taj koji pozajmljuje novac se inače ne bavi time, da nije krivično delo. To objašnjenje me zbunilo. U sebi nemam moralnu dilemu da je to totalno neispravno u očima zakona a i u našem narodu zelenašenje nije uopšte na dobrom glasu. Međutim hteo bih da znam tačno koji zakon to zabranjuje, koji član i kolika je zaprećena kazna da bih mogao sa čvrstim argumentima da objasnim drugima.( Tačnije, jedan prijatelj razmišlja o pozajmljivanju novca jer mu je on potreban zbog stana. Smatram da je to veoma loša ideja iako bi pozajmio od prijatelja.)Molim Vas da mi prosledite te informacije. Hvala unapred!

Postovani,

Institut zelenaškog ugovora je kod nas regulisan Zakonom o oblligacionim odnosima, čije odredbe Vam citiramo, tako da se mozete podrobno informisati.

1. Ništav je ugovor kojim neko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očiglednoj nesrazmeri sa onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obavezao dati ili učiniti.

2. Na zelenaški ugovor shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o posledicama ništavosti i o delimičnoj ništavosti ugovora.

3. Ako oštećeni zahteva da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor sa odgovarajućom izmenom ostaje na snazi.

4. Oštećenik može podneti zahtev za smanjenje obaveze na pravičan iznos u roku od pet godina od zaključenja ugovora.

Sto se tice Krivicnog zakonika, isti predvidja krivicno delo Zelenasenje clanom 217. Da bi se stekli elementi ovog krivicnog dela potrebno je da neko za davanje novca ili drugih potrosnih stvari na zajam nekom licu primi ili ugovori za sebe ili drugog neku nesrazmernu imovinsku korist, iskoriscavajuci tesko imovno stanje, teske prilike, nuzdu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasudjivanje ostecenog.

Potreno je da ucinilac, dakle, iskoristi neko od gore podvucenih “stanja” u kojima se osteceni nalazi.

Kljucno pitanje kod ovog krivicnog dela je nesrazmera u pogledu imovinske koristi koju ostvaruje izvrsilac ovog krivicnog dela.

Prof.dr. Ljubisa Lazarevic u svom Komentaru krivicnog zakonika (Beograd 2006 godina) istice da je fakticko pitanje kada ce se korist smatrati nesrazmernom, te da to sud procenjuje u svakom konkretnom slucaju uzimajuci u obzir sve okolnosti slucaja, a nacelno bi se moglo reci da je nesrazmerna ona korist koja u znatnoj meri prevazilazi prosecnu korist koja se prima ili ugovara prilikom ugovora o zajmu…. ona se najcesce izrazava u preterano visokim kamatama ….

Stavom 4. napred navedenog clana odredjeno je da se krivicno gonjenje preduzima po predlogu