Poštovani, prema novom Krivičnom zakonu RS, krivično delo “kleveta“ ne postoji. U jednom pisanom mediju izneto je nekoliko laži o meni (tu sam bio kolateralna šteta, pošto nisam bio u prvom planu teksta, kao običan činovnik). Zanima me kakve su mogućnosti pokretanja privatne tužbe protiv novina, novinara, odgovornog lica i sl? Konkretno u ovom slučaju, nije mi bitno da objave demant u svojim novinama (prema Zakonu o informisanju novine imaju tu obavezu), niti želim ulaziti u bilo kakvu komunikaciju sa novinama, već bih zahtevao novčanu kaznu preko suda. Na koji zakon bih u tom slučaju morao/mogao da se pozovem? Ili ukidanje klevete iz KZ RS znači da više ne postoje sankcije za iznošenje neistina Hvala unapred.

Poštovani,

U zavisnosti od prirode objavljenog teksta ili fotografija, možete preduzeti neki od sledećih koraka, koji uključuju i mogućnost podnošenja tužbe:

Prema Zakonu o javnom informisanju, čl. 3, novinar i odgovorni urednik javnog glasila dužni su da pre objavljivanja informacije koja sadrži podatke o određenom događaju, pojavi ili ličnosti, sa pažnjom primerenom okolnostima, provere njeno poreklo, istinitost i potpunost. Novinar i odgovorni urednik javnog glasila dužni su da tuđe informacije, ideje i mišljenja prenesu i objave verodostojno i potpuno, a ukoliko je informacija preneta iz drugog javnog glasila, uz navođenje glasila iz kojeg je informacija preneta. 

Nepoštovanje ovog načela povlači zakonsku odgovornost.

Prema čl. 43, informacija iz privatnog života, odnosno lični pisani zapis (pismo, dnevnik, zabeleška, digitalni zapis i slično), zapis lika (fotografski, crtani, filmski, video, digitalni i slično) i zapis glasa (magnetofonski, gramofonski, digitalni i slično) – ne može se objaviti bez pristanka lica čijeg se privatnog života informacija tiče, odnosno lica čije reči, lik odnosno glas sadrži, ako se pri objavljivanju može zaključiti koje je to lice.

Pristanak je potreban i za neposredno prenošenje lika ili glasa (putem televizije, radija ili slično).

Prema čl. 46, u slučaju povrede prava na privatni život, odnosno prava na lični zapis, lice čije je pravo povređeno može tužbom protiv odgovornog urednika javnog glasila zahtevati:

1) propuštanje objavljivanja informacije, odnosno zapisa;

2) predaju zapisa, uklanjanje ili uništenje objavljenog zapisa (brisanje video zapisa, brisanje audio zapisa, uništenje negativa, odstranjenje iz publikacije i slično);

3) naknadu materijalne i nematerijalne štete;

4) objavljivanje presude.

Ako je objavljenom informacijom neovlašćeno upotrebljen lični zapis ili podatak iz privatnog života, povređeni može od osnivača javnog glasila tužbom zahtevati deo dobiti ostvarene objavljivanjem, srazmerno tome koliko je upotreba njegovog ličnog zapisa ili podataka iz privatnog života doprinela ostvarenju dobiti.

Tužbe iz st. 1. i 2. ovog člana podnose se sudu na čijem se području nalazi sedište osnivača javnog glasila.

Pravo na podnošenje tužbi iz st. 1. i 2. ovog člana nema lice bez čijeg pristanka je objavljena informacija iz njegovog privatnog života, odnosno lični zapis, ako se naknadno saglasilo sa izvršenim objavljivanjem.

Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, u parnicama radi povrede prava na privatni život, odnosno prava na lični zapis, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak.

Prema čl. 47, lice na koje se lično odnosi informacija podesna da povredi njegovo pravo ili interes može od odgovornog urednika zahtevati da, bez naknade, objavi odgovor u kome ono tvrdi da je informacija neistinita, nepotpuna ili netačno preneta.

Ako odgovorni urednik ne objavi odgovor, a ne postoji neki od razloga za neobjavljivanje, određen ovim zakonom, kao i ako odgovor objavi na nepropisan način, imalac prava na odgovor može protiv odgovornog urednika podneti tužbu za objavljivanje odgovora.

U parnici radi objavljivanja odgovora raspravlja se samo o činjenicama određenim ovim zakonom, od kojih zavisi obaveza odgovornog urednika da objavi odgovor.

Lice čiji su pravo ili interes povređeni neistinitom, nepotpunom ili netačno prenetom informacijom može tužbom zahtevati da sud odgovornom uredniku naredi da, bez naknade, objavi njegovu ispravku te informacije kao neistinite, nepotpune ili netačno prenete.

U parnici radi objavljivanja ispravke raspravlja se o neistinitosti, nepotpunosti ili netačnosti prenosa informacije, kao i o tome da li je informacijom povređeno pravo ili interes tužioca.

Zahtev za objavljivanje odgovora podnosi se odgovornom uredniku u roku od 30 dana od dana objavljivanja informacije u dnevnoj štampi ili dnevnoj radiodifuznoj emisiji, odnosno 60 dana od dana objavljivanja informacije u povremenoj štampi ili povremenoj radiodifuznoj emisiji.

Ako odgovor podnosi lice koje prebiva ili boravi u inostranstvu, rok iznosi 60 dana.

Odgovorni urednik dužan je da odgovor objavi bez odlaganja, a najkasnije u drugom narednom broju dnevne štampe, odnosno u drugoj narednoj dnevnoj emisiji od prispeća odgovora.

Zahtev morate podneti lično, navesti ime i prezime, adresu, kao i naslov informacije, broj i stranice glasila gde je objavljena.

Mladi Pro Bono