Poštovani, svekrva sa kojom sam u svađi stalno dolazi u radnju gde ja radim da bi me uznemiravala. Suprug i ja čuvamo njenog oca koji je unuku tj. mom suprugu pisao kuću ugovorom o doživotnom osiguranju. Svekrva je dolazila u našu kuću da me vređa i uznemirava, kaže da ja tu nemam nikakva prava, jer je to kuća njenog oca i da ona ima pravo da dolazi kad god hoće, mada u toj kući ona nikada nije živela. Zanima me koja su moja prava, kao i to kako da se prekine to uznemiravanje na radnom mestu, pošto je čak i gazda morao da je zove i opominje, strah me je da ću izgubiti posao, šta mogu da uradim?

Poštovana,

Članom 197 Porodičnog zakona (Službeni glasnik RS br. 18/2005 i 72/2011 – dr. zakon) utvrđen je pojam nasilja u porodici. Naime, prema navedenom članu nasilje u porodici predstavlja ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice. U stavu 2 pomenutog člana, primera radi, navedeni su najizrazitiji sulačajevi nasilja u porodici, tako Zakon u tački 6 govori o vređanju, drskom, bezobzirnom i zlonamernom ponašanju prema članu porodice kao oblicima nasilja u porodici. Pod navedenu odredbu Zakona se može podvesti i Vaš slučaj.

Pojam nasilja u porodici podrazumeva da je nasilje učinjeno od strane jednog člana porodice prema drugom članu porodice. Shodno tome, neophodno je utvrditi pojam člana porodice kako bismo videli da li postoji nasilje u porodici, jer ukoliko se pomenuti oblici ponašanja ne preduzimaju prema članu porodice onda nema ni nasilja u porodici. U članu 197 stav 3 propisano je da se za potrebe utvrđivanja postojanja nasilja u porodici članovima porodice imaju smatrati sledeća lica:

  1. supružnici i bivši supružnici;
  2. deca, roditelji i ostali krvni srodnici, lica u tazbinskom ili srodstvu po usvojenju i lica koja vezuje hraniteljstvo;
  3. lica koja žive ili su živela u istom porodičnom domaćinstvu;
  4. vanbračni partneri ili bivši vanbračni partneri;
  5. lica koja su međusobno bila ili su još uvek u emotivnoj ili seksualnoj vezi, odnosno koja imaju zajedničko dete ili se dete tek treba roditi, iako nikada nisu živela u istom porodičnom domaćinstvu.

Dakle, u skladu sa tačkom 2 Vaša svekrva i Vi ste članovi porodice jer ste u tazbinskom srodstvu, što znači da se na Vaš odnos mogu primeniti odredbe Porodičnog zakona o nasilju u porodici.

Zakon je u članu 198 stav 2 propisao mere koje sud određuje kako bi otklonio nasilje u porodici. Sud može odrediti jednu ili više mera zaštite (član 198 stav 1). Propisane su sledeće mere:

  1. izdavanje naloga za iseljenje iz porodičnog stana ili kuće, bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
  2. izdavanje naloga za useljenje u porodični stan ili kuću, bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
  3. zabrana približavanja članu porodice na određenoj udaljenosti;
  4. zabrana pristupa u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada člana porodice;
  5. zabrana daljeg uznemiravanja člana porodice.

Sud može odrediti neku od navedenih mera bilo po predlogu tužioca (tj. Vas) bilo po službenoj dužnosti ukoliko oceni da se takvom merom najbolje postiže zaštita (član 287 stav 2 Porodičnog zakona).

Postupak za određivanje mere zaštite od nasilja u porodici pokrećete tužbom (član 284 stav 1). Tužbu možete podneti bilo sudu na čijem područiju Vaša svekrva (tuženi) ima prebivalište, bilo sudu na čijem područiju je Vaše prebivalište (npr. ukoliko prebivate u Beogradu to će biti Prvi osnovni sud u Beogradu, ukoliko pak imate prebivalište u Kragujevcu to će biti Osnovni sud u Kragujevcu). Postupak je naročito hitan, sud mora zakazati i održati prvo ročište u roku od 8 dana od prijema tužbe (član 285).

Mera zaštite od nasilja u porodici određuje se na period od najviše godinu dana. Međutim, sud može produžiti trajanje mere zaštite.

 Nepoštovanje mera zaštite od nasilja u porodici predstavlja krivično delo za koje je propisana kazna zatvora od tri meseca do tri godine i novčana kazna (član 194 stav 5 Krivičnog zakonika (Službeni glasnik RS br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009 i 121/2012)).

 

S poštovanjem,

Mladi Pro Bono