Moj otac maltretira mene i majku, ne znamo više šta da radimo. Šta god da uradimo on bi napravio haos plašim se da bi bio u stanju da ubije moju majku. Nemamo novac da se iselimo iz kuće, a i kad bi to uradile opet bi nastao haos. Nemamo novac ni da ga tužimo. Šta bih mogla da uradim, a da moja majka i ja budemo bezbedne?

Nasilje u porodici je krivično delo propisano članom 194. Krivičnog zakonika i odredbama Porodičnog zakona Republike Srbije.

Prema odredbama člana 197. stav 1. Porodičnog zakona Republike Srbije, nasiljem u porodici se smatra ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice.

Porodični zakon predviđa pet mera zaštite od nasilja:
• Iseljenja nasilnika iz zajedničkog stana
• Useljenje lica koje je trpelo nasilje
• Zabrana približavanja na određenoj udaljenosti
• Zabrana pristupa u prostoru oko mesta stanovanja/rada člana porodice
• Zabrana daljeg uznemiravanja. 

Zakon navodi da protiv lica koje vrši nasilje sud može odrediti jednu ili više mera zaštite od nasilja u porodici. 

Nasilje u porodici predstavlja krivično delo za čiji je osnovni oblik (kada određeno lice primenom nasilja, pretnjom da će napasti na život ili telo, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo, telesni integritet ili duševno stanje člana svoje porodice) predviđena kazna zatvora od tri meseca do tri godine (čl. 194. st. 1. Krivičnog Zakonika). Lice koje prekrši mere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom.

Potrebno je da podnesete krivičnu prijavu kako bi Javno tužilaštvo nakon saznanja za učinjeno krivično delo pokrenulo dalji postupak. Krivičnu prijavu možete podneti direktno tužilaštvu, ali je moguće podneti je i drugim državnim organima kao što su MUP i sud, koji će po službenoj dužnosti prijavu proslediti tužilaštvu. Prijavu možete podneti usmeno ili pismeno i za nju nije predviđena nikakva posebna forma već da je bitno da svojim rečima nadležnom organu predočite što je moguće više detalja o učinjenom krivičnom delu (lično ime izvršioca, adresu i druge lične podatke, lične podatke žrtve krivičnog dela, opis događaja, upućivanje na potencijalne svedoke kao i upućivanje na sve okolnosti koje bi mogle poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku).

 

Mladi Pro Bono