Otac želi ćerki jedinici iz prethodne bračne zajednice da prenese vlasništvo na stanu u kojem stanuje u višegodišnjoj vanbračnoj zajednici. Obzirom da je stan stekao nasledjem pre zasnivanja vanbračne zajednice, da li vanbračna supruga, u slučaju smrti vlasnika stana ima pravo na nužni deo? Unapred hvala.

Poštovani,

 

Porodičnim zakonom (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2005 i 72/2011), članom 168, stav 1. predviđeno je da imovina koju je supružnik stekao pre sklapanja braka predstavlja njegovu posebnu imovinu, a u stavom 2. imovina koju je supružnik stekao u toku trajanja braka deobom zajedničke imovine odnosno nasleđem, poklonom ili drugim pravnim poslom kojim se pribavljaju isključivo prava predstavlja njegovu posebnu imovinu. Stoga, stan predstavlja Vašu posebnu imovinu u ovom slučaju.

S druge strane, Zakonom o nasleđivanju (“Sl. glasnik RS”, br. 46/95 i 101/2003 – Odluka USRS), članom 39. Je odrešeno da su nužni naslednici ostaviočevi: potomci, usvojenici i njihovi potomci, bračni drug, roditelji, usvojilac, braća i sestre, dedovi i babe i ostali preci. S toga, Vaša vanbračna supruga se smatra nužnim naslednikom, bez obzira na to da li stan spada u Vašu posebnu ili zajedniču imovinu.

Dalje, članom 40. je propisano da je nužni deo potomaka, usvojenika i njegovih potomaka i ostaviočevog bračnog druga polovina dela koji bi svakom od njih pripao po zakonskom redu nasleđivanja. Pritom nužni deo je povređen ako je vrednost ostaviočevih zaveštajnih raspolaganja i poklona učinjenih nužnom nasledniku ili licu umesto koga ovaj dolazi na nasleđe manja od vrednosti naslednikovog nužnog dela. Stoga, Vaša suruga ima pravo na 1/2 svog naslednog dela koji bi imala po zakonskom nasleđivanju, i to je minimum koji ona mora naslediti.

S obzirom na prirodu prava na nužni deo, Vaša supruga ima pravo na novčanu protivvrednost koju solidarno duguju svi zaveštajni (testamentalni) naslednici i isporukoprimci, srazmerno delu zaostavštine koji su dobili ako iz zaveštanja nasledi što drugo. Kad je to nedovoljno, nužni naslednik može zahtevati dopunu novčane protivvrednosti, shodno pravilima za vraćanje poklona (čl. 44.). Ona izričito može tražiti deo stvari ili prava koje čine zaostavštinu (stav 2. ovog člana).

 

Pritom, prenos stana se može smatrati poklonom ako to prestavlja odricanje od prava, pa i odricanje od nasleđa u korist određenog naslednika, otpuštanje duga, ono što je ostavilac za života dao nasledniku na ime naslednog dela ili zbog osnivanja ili proširenja domaćinstva ili obavljanja zanimanja, kao i svako drugo besplatno raspolaganje. Tada će Vaša supruga, ukoliko njen nužni deo bude povređen, a ne bude mogla da se namiri od ostalih testamentarnih naslednika i isporukoprimaca, imaće pravo na odgovarajući deo protivnovčane vrednosti stana, ako se stan bude smatrao poklonom u smislu člana 50. ovog Zakona. Pri procenjivanju poklona ceni se vrednost poklonjene stvari u trenutku utvrđivanja vrednosti zaostavštine, ali prema njenom stanju u vreme kad je poklonjena (član 51).

 

S poštovanjem,

Mladi Pro Bono