Poštovani, pokrenuli smo ostavinski postupak nakon smrti moje majke. Jedini naslednici smo moja sestra i ja. Molio bih za savet na koji način da se izjasnimo kod sudije kako ne bi morali platiti porez na imovinu (kuca i nesto malo zemlje), s obzirom da sestra hoce da sve ostane meni tj. da se odrekne u moju korist. Pre 3 godine posle oceve smrti smo se ona i ja odrekli svega u korist majke i ona je platila oko XXXXX dinara porez.

Poštovani,

ukoliko Vaša sestra želi da se odrekne svog naslednog dela u Vašu korist, to može učiniti na dva načina. Prvi je da samo izjavi da se odriče nasleđa, i u tom slučaju njen nasledni deo će se pripojiti Vašem ukoliko ona nema svojih potomaka (čl. 213. Zakona o nasleđivanju). Na taj način smatraće se da nikada nije bila naslednik i da (pod uslovom da nema potomaka) ste Vi jedini zakonski naslednik. U ovom slučaju se neće plaćati porez na naleđe i poklon, budući da biste Vi bili jedini naslednik koji se nalazi u prvom naslednom redu i time ste prema Zakonu o porezima na imovinu oslobođeni plaćanja poreza (čl. 21. st. 1. tačka 1. ZPI).

Drugi način je da se Vaša sestra odrekne svog naslednog dela u Vašu korist (tj. da pred sudom izjavi da se nasledstva odriče u korist tačno određenog naslednika, u ovom slučaju Vas). Ovom načinu se pribegava ukoliko Vaša sestra ima potomaka jer u slučaju kada bi se samo odrekla nasledstva, bez preciziranja da se odriče u nečiju korist, njen nasledni deo bi prešao na njene potomke shodno pravilima o pravu predstavljanja sadržanim u čl. 10. ZON. Budući da se na odricanje u korist određenog naslednika primenjuju pravila ugovora o poklonu, Vaša sestra bi se našla u ulozi poklonodavca, a Vi u ulozi poklonoprimca (čl. 216. st. 2. ZON). Ovo dalje znači, da se Vi kao poklonoprimac nalazite u odnosu na Vašu sestru u drugom naslednom redu i da ste dužni da platite porez na nasleđe i poklon sa privilegovanom poreskom stopom od 1,5% od vrednosti ustupljenog naslednog dela (čl. 19. st. 1. ZPI).

Vaš Mladi Pro Bono