Poštovani! Dana XX.XX.200X godine dobio sam rešenje o otkazu od strane poslodavca, zbog zatvaranja radnje i odlaska u penziju istog i sa istim datumom, a radnja je nastavila sa radom. Protiv poslodavca sam podneo tužbu za neisplaćene obaveze.Prvo ročište je zakazano za XX.XX. 20XX godine. Do današnjeg dana nisam znao da je novo otvorena radnja na ime novog poslodavca u stvari otvorena sa datumom XX.XX.200X godine, dakle ja sam kod novog poslodavca radio nekoliko dana, a da to nisam ni znao. Pošto je po zakonu rok za tužbu protiv tog poslodavca istekao,da li postoji mogućnost da naknadno podnesem ipak tužbu jer sam bio doveden u zabludu i da sam do saznanja o tom postupku saznao naknadno.Pošto smatram da je bivši poslodavac izvršio i krivično delo prevare na taj način, molim vas da mi odgovorite koje su moje mogućnosti podnešenja tužbe za vraćanje na posao jer kao što sam naveo radio sam bez ugovora XX dana kod novog poslodavca, a da to nisam ni znao. Hvala unapred!

Poštovani,

članom 179. Zakona o radu predviđeno je u kojim slučajevima poslodavac može otkazati ugovor o radu.

Poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ako za to postoji opravdani razlog koji se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog, njegovo ponašanje i potrebe poslodavca, i to:

1) ako zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, odnosno nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi;

2) ako zaposleni svojom krivicom učini povredu radne obaveze utvrđene opštim aktom ili ugovorom o radu;

3) ako zaposleni ne poštuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca;

4) ako zaposleni učini krivično delo na radu ili u vezi sa radom;

5) ako se zaposleni ne vrati na rad kod poslodavca u roku od 15 dana od dana isteka roka za neplaćeno odsustvo ili mirovanje radnog odnosa u smislu ovog zakona;

6) ako zaposleni zloupotrebi pravo na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad;

7) ako zaposleni odbije zaključenje aneksa ugovora o radu u smislu člana 171. stav 1. tač. 1) – 4) ovog zakona – usled izmena ugovorenih uslova rada

8) ako zaposleni odbije zaključenje aneksa ugovora o radu u vezi sa članom 33. stav 1. tačka 10) ovog zakona – izmena novčanog iznosa osnovne zarade i elemenata za utvrđivanje radnog učinka, naknade zarade, uvećane zarade i drugih primanja zaposlenog

9) ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla.

Članom 195. Zakona o radu je predviđeno da se protiv rešenja kojim je povređeno pravo zaposlenog ili kad je zaposleni saznao za povredu prava, zaposleni može da pokrene spor pred nadležnim sudom.

Rok za pokretanje spora jeste 90 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava.

Spor pred nadležnim sudom pravnosnažno se okončava u roku od šest meseci od dana pokretanja spora.

Članom 196. Zakona o radu je predviđen je rok zastarelosti potraživanja iz radnog odnosa – sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze.

Tužbom možete tražiti da sud

1.utvrdi da vam je nezakonito prestao radni odnos

2. zahtevati vraćanje na rad

3. isplatu naknadu štete u visini izgubljene zarade i drugih primanja koja mu pripadaju po zakonu, opštem aktu i ugovoru o radu i uplati doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

Član 191. Zakona o radu odnosi se na nezakoniti otkaz.

A )

Ako sud donese pravnosnažnu odluku kojom je utvrđeno da je zaposlenom nezakonito prestao radni odnos, sud će odlučiti da se zaposleni vrati na rad, ako zaposleni to zahteva.

(Jedna napomena: Mišljenje Ministarstva rada i socijalne politike, br. 011-00-00176/2009-02 od 1.4.2009. godine koje se odnosi na situaciju kad je poslodavac doneo novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova kojim nisu sistematizovani poslovi na kojima je zaposleni radio odnosno ti poslovi su ukinuti, može zaposlenog koji je vraćen na rad da premesti na druge odgovarajuće poslove, u skladu sa zakonom)

Pored vraćanja na rad, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati naknadu štete u visini izgubljene zarade i drugih primanja koja mu pripadaju po zakonu, opštem aktu i ugovoru o radu i uplati doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

Naknada štete umanjuje se za iznos prihoda koje je zaposleni ostvario po osnovu rada, po prestanku radnog odnosa.

B)

Ako sud utvrdi da je zaposlenom nezakonito prestao radni odnos, a zaposleni ne zahteva da se vrati na rad, sud će na njegov zahtev obavezati poslodavca da zaposlenom isplati naknadu štete u iznosu od najviše 18 zarada koje bi zaposleni ostvario da radi, i to zavisno od vremena provedenog u radnom odnosu i godina života zaposlenog, kao i broja izdržavanih članova porodice.

Odluku sud može doneti i na zahtev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obe ugovorne strane, nije moguć, s tim da se naknada štete zaposlenom dosuđuje u dvostrukom iznosu od iznosa koji se utvrđuje u skladu sa stavom 4. ovog člana.

Poslodavac i zaposleni mogu podneti zahtev do okončanja glavne rasprave pred sudom.

Dalje, članom 270. Zakona o radu predviđeno je da Inspektor rada podneće zahtev za pokretanje prekršajnog postupka ako nađe da je poslodavac, odnosno direktor ili preduzetnik, povredom zakona ili drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi izvršio prekršaj.

A članom 271. Zakona o radu predviđeno je da ako inspektor rada nađe da je rešenjem poslodavca o otkazu ugovora o radu očigledno povređeno pravo zaposlenog, a zaposleni je poveo radni spor, na zahtev zaposlenog odložiće svojim rešenjem izvršenje tog rešenja – do donošenja pravnosnažne odluke suda.

Zaposleni može podneti zahtev u roku od 30 dana od dana pokretanja radnog spora.

Inspektor rada je dužan da donese rešenje o odlaganju izvršenja rešenja poslodavaca o otkazu ugovora o radu u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva zaposlenog, ako su ispunjeni uslovi.